- Da li na našem tržištu postoje adekvatne polise za gradjevinare?
U Srbiji postoje dve vrste polisa osiguranja gradjevinskih radova i to:
- Polisa osiguranja od svih gradjevinskih rizika – Contractors’ All Risk Policy (CAR) i
- Polisa za osiguranje radova u izgradnji od onih rizika koji su izricito navedeni – “named perils policy”
Prva navedena polisa Contractors’ All Risk Policy (CAR) je kod nas počela da se izdaje pre 15-20 godina i ona danas preovladjuje u Srbiji. Izdaju je sva veća osiguravajuća društva u Srbiji.
Druga navedena polisa je kao jedina bila u primeni do pre dvadesetak godina i pokriva samo rizike koji su izričito navedeni u uslovima osiguranja (osnovni rizici koji pokrivaju gradjevinsku nezgodu, požar, oluju itd, a ako se posebno ugovori moge se ugvoriti i dopunski rizici – poplava i bujica, odgovornost prema trećim licima ..). Ova polisa je danas manje u upotrebi.
Contractors’ All Risk polisa je danas u širokoj upotrebi u Srbiji. Poznata je celom svetu, a tekst naše polise na srpskom jeziku se bazira na MUNICH RE CAR polisi.
- Koje rizike pokriva Contractors’ All risk polisa?
Kao što naziv govori polisa pokriva sve rizike koji mogu da se ostvare prilikom gradjevinskih radova, osim onih koji su u samoj polisi, ili u prilozima uz polisu (Endorsements) izričito isključeni. Izričito su u samom tekstu polise isključene odnosno štete (ostvareni rizici) uzrokovane:
a) | ratom, invazijom, delovanjem stranog neprijatelja, neprijateljstvima (bilo da je rat zvanično objavljen ili ne), građanskim ratom, pobunom, revolucijom, ustankom, bunom, neredima, štrajkom, demonstracijama, prisilnim zatvaranjem fabrika i radnih mesta, građanskim nemirima, vojnom ili uzurpiranom vlašću, grupom zlonamernih osoba ili osoba koje deluju u ime ili u vezi sa bilo kojom političkom organizacijom, zaverom, konfiskacijom, nasilnim preuzimanjem, rekvizicijom ili uništenjem ili štetom načinjenom po naređenju bilo koje vlade de iure ili de facto ili bilo koje javne vlasti; |
b) | nuklearnom reakcijom, nuklearnom radijacijom ili radioaktivnom kontaminacijom; |
c) | voljnim činjenjem ili voljnim propuštanjem činjenja od strane osiguranika ili lica koja ga zastupaju; |
d) | potpunom ili delimičnom obustavom rada CAR polisa pored opštih odredbi ima dva odeljka od kojih se prvi odnosi na materijalne štete (na radovima, mehanizaciji, postojećem objektu), a drugi se odnosi na pokriće za štete prema trećim licima. Kod svakog od ovih odeljaka postoje i posebna iskljičenja iz pokrića na koje treba obratiti pažnju, a neka se ugovaranjem mogu i izbeći. Postoji i treći odeljak koji se odnosi na gubitak porofita (loss of profit), ali se on u Srbiji još uvek nedovoljno primenjuje (neka osiguravajuća društva ga i nemaju i sklopu ove polise). |
- Koliko gradjevinari kupuju polisu osiguranja objekata u izgradnji tj. u kojoj meri se gradjevinari odlučuju da ugovore Contractors’ All risk polisu
U poslednje vreme gradjevinske firme u Srbij redovnije ugovaraju osiguranje radova koje izvode nego što je to bilo ranije. Danas je i “kultura osiguranja” tj. svest o nužnosti osiguranja u Srbiji viša nego što je to bilo ranije kada su mnogi gradjevinari pokušavali da izbegnu osiguranje radova, gledajući na plaćanje premije kao na, po njima, nepotreban trošak. Danas će se retko desiti (mada na žalost i dalje ima i takvih slučajeva) da iole ozbiljnija gradjevinska firma ne osigura radove koje izvodi. Nadalje, na ugovaranje osiguranja radova gradjevinare – izvodjače radova obavezuje i ugovorna obaveza iz ugovora sa investitorom. Ipak glavni motiv zašto gradjevinari ugovaraju ili bi trebalo da ugovaraju osiguranje radova je mogućnost nastanka štete koja može biti i orgomnih razmera i dovesti do propasti kako izvodjača tako i investitora, ako nije ugvooreno odgovarajuće osiguranje radova i po tom osnovu se izvrši nadoknada štete.
- U kojoj se meri Contractors’ All Risk polisa, ali i druge koje su obavezne, isplate gradjevinarima, odnosno koliko često oni te polise zaista i upotrebe?
Osiguranje radova u Srbiji nije po zakonu obavezno osiguranje. Medjutim, po pravilu u svakom ugovoru o izvodjenju radova navodi se obaveza izvodjača radova da osigura radove koje izvodi. Obavezna osiguranje koja se odnose na gradjevinske firme su osigururanje od profesionalne odgovornost na minimalnu sumu od EUR 50.000, kao i osiguranje svojih zaposlenih od povreda na radu i profesionalnih oboljenja (zakon nije predvideo koje su minimalne sume).
Svaka od ovih polisa, a pogotovo Contractors’ All Risk Policy se najviše isplati kada je gradjevinska firma ima, a rizik se ne ostvari, tj. šteta ne nastane. Zašto? Kao prvo, gradjevinska firma ima polise koje je obezbedjuju u slučaju da se nešto desi. Premija koju plati za osiguranje gradjevinskih radova je zaista zanemarljiva u slučaju većih šteta, pogotovu onih katastrofalnih na kraju radova. I drugo, ako se šteta dogodi i aktivira se polisa, tada ipak gradjevinska firma neće biti bez posledica, čak i ako osigurani slučaj u potpunosti pokriven polisom. Jedan deo štete neće biiti plaćen, jer se po pravilu u svakoj polisi ugovaraju franšize (učešće osiguranika u šteti), potom moraće da utroši vreme da ponovo dovede objekat u prvobitno stanje itd. Znači za gradjevinsku firmu je najbolje da ima ugovoreno osiguranje gradjevinskih radova od svih rizika (Contractors’ All Risk policy”), a da se šteta nikada ne dogodi. Ipak ako se ostvari rizik tj. dogodi šteta,važno je da ima polisu i da može da se u najvećoj meri obešteti za pričinjenu štetu.
Inače, iz višedecenijske prakse u ovoj oblasti osiguranja mogu konstatovati da prilikom izvodjenja gradjevinskih radova ima dosta šteta, a broj i visina šteta se razlikuju od vrste radova i njihove vrednosti. Osiguravao sam stotine objekata u izgradnji (kako u zemlji, a tako i u inostranstvu) neke vredne i preko 100 milona EURa, a bilo je i dosta šteta kod nekih I u visini od nekoliko desetina miliona EURa i sve su bile pokrivene osiguranjem i osiguranici su bili obeštećeni. Moj je savet da svaki izvodjač radova, pre početka izvodjenja radova za koje je odgovoran, ugovori Contractors’ All Risk polisu.